- Kalendar događanja
- 7. siječnja 2015.
Edo Popović u Umagu!
Edo Popović, književnik, planinar i ratar, predstavit će u Gradskoj knjižnici Umag, u srijedu, 14. siječnja, u 20.00 sati svoju knjigu "U Velebitu". "U Velebitu" je transžanrovski hommage istraživačima Velebita, mješavina putopisa, dnevnika i eseja, u kojoj su sakupljena iskustva i viđenje planine, kako Popovića samog tako i autora na koje se Popović poziva i koje citira. Popović inače boravi ovaj mjesec u pazinskoj Kući za pisce - Hiži od besid. Umaški susret s Edom Popovićem bit će prilika za razgovor o njegovom bogatom književnom opusu. Dobrodošli!
Edo Popović rođen je 1957. u Livnu u Bosni i Hercegovini. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; diplomirao je komparativnu književnost, apsolvirao hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti, a potom je napustio studij. Prozne knjige objavljuje od 1987. godine. Romani i zbirke priča su mu prevedeni na desetak jezika. Izdvajamo: Ponoćni boogie (1987.), San žutih zmija (2000.), Izlaz Zagreb jug (2003.); Igrači (2006.), Oči (2007.), Priručnik za hodače (2009.), Lomljenje vjetra (2011.), U Velebitu (2013.). Kao urednik u izdavačkim kućama SysPrint, Naklada Ljevak i OceanMore potpisao je pedesetak naslova prevedenih proza, eseja i publicistike, kao i proza hrvatskih pisaca. Jedan je od naših najcjenjenijih prozaika.
U Velebitu je transžanrovski hommage istraživačima Velebita, mješavina putopisa, dnevnika i eseja, u kojoj su sakupljena iskustva i viđenje planine, kako Popovića samog tako i autora na koje se Popović poziva i koje citira. Hodajući istim onim stazama kojima su dvadesetih godina prošlog stoljeća hodali Hirtz, Simonović i Poljak, autor bilježi vlastita iskustva i zapažanja uspoređujući ih s iskustvima i zapažanjima Miroslava Hirtza, ali i dvojice velikih poznavatelja Velebita iz druge polovice 20. stoljeća, Sergeja Forenbachera i Ante Rukavine.
U prvoj polovici 20. stoljeća Velebit je vrvio životom. Na južnim padinama planine nalazila su se brojna naselja, a stočari su u proljeće gonili stada ovaca na vršne dijelove planine i do jeseni boravili u svojim stanovima. Početkom 20. stoljeća Velebitom je krstarila i ondašnja društvena elita – Ljudevit Rossi, austrijski oficir i jedan od najznačajnijih hrvatskih botaničara; Josip Poljak, stručnjak za geologiju krša i speleologiju te autor nenadmašnog „Planinarskog vodiča po Velebitu“ tiskanog davne 1929.; somborski liječnik i fotograf Radivoj Simonović koji je za sobom ostavio mnoštvo fotografija velebitskih stanovnika i pejzaža visoke etnografske i umjetničke kvalitete; a u to društvo spada i Miroslav Hirtz, profesor lovstva i zoologije, autor serije putopisa koji čine okosnicu knjige Ede Popovića U Velebitu.
U stvaranju ove knjige velebitske staze autora vode od krških dolaca iznad ceste Obrovac - Gračac, krških polja južno od Tulovih greda, Velikog Rujna, Stapa i Konjskog na južnom Velebitu, do Lubenovca, Jezera, Zavižanske kotline i Babrovače na sjevernom Velebitu.
U knjizi U Velebitu, koja se tematski nadovezuje se na predzadnje Popovićevo djelo Priručnik za hodače, sudaraju se iskustva hodača planinom nekada i sada, razmišljanja Ede Popovića i Miroslava Hirza, fotografije Radivoja Simonovića rađene na staklu s fotografijama koje je digitalnom kamerom snimio današnji hodač, a kroz odnos čovjeka i planine preispituje se smjer u kojemu ide suvremeno društvo.
Na fotografiji Ede Popovića: Spust prema Prosenjaku