Forum Tomizza 2007.

Autor Neven

8. Forum Tomizza je završen. Govorili su Teofil Pančić, Ervin Hladnik Milharčič, Nenad Popović, Carmelo Aliberti... Čitali su Damir Uzunović, Daša Drndić, Christian Sinicco (vidi fotku), Taja Kramberger... Pjevali i svirali: Tamara Obrovac, Dario Marušić, Livio Morosin, Drago Mislej Mef... O svemu pomalo, u slici i riječi, pod opširnije.

Simpozij
Ovogodišnji 8. književno-znanstveni skup Forum Tomizza odvijao se od 21. do 26. svibnja 2007. u Trstu, Kopru i Umagu pod parolom Hic sunt leones! ili Očekujući barbare. U Umagu 25. 5. u petak, ovi pogranični susreti odvijali su se, kako je već uobičajeno, u dva glavna programa i nekoliko popratnih.

Pančić

Simpozijski dio (s početkom u 10.30 h, u dvorani Zajednice Talijana «Fulvio Tomizza») bio je posvećen gore navedenoj temi. Od 2008. godine, naime, schengenska granica pomaknut će se na istok, u Istru, na Dragonju. Istočno od nje, dakle, ostaju „leones“ iliti barbari. Sudionici Foruma Tomizza, uvaženi književnici i novinari iz regije, suočili su se u svojim raspravama s nizom strahova i nedoumica koje prate ove europske "tektonske" poremećaje, tražeći put k opuštenijem razumijevanju različitosti i drugosti.
Dan prije, u Kopru, na upečatljivi način simpozijski dio zatvorio je Teofil Pančić, jedan od najuglednijih srpskih publicista (beogradsko Vreme), kojemu je, inače upravo izašla knjiga i u Hrvatskoj. U Umagu je, pak, simbolički (nastavljamo tamo gdje smo stali!) otvorio „radni dio“ simpozija i s nekoliko anegdota ilustrirao svoje osobno iskustvo tvrdoće i nepropusnosti novih granica. Nakon njega svojim studioznim izlaganjem pozornost je privukla slovenska povjesničarka Marta Verginella koja je opisala modele nacionalističkog talijanskog pisanja povijesti i uvela u raspravu relaciju selo-grad. Upravo će ovaj motiv potaknuti raspravu na kraju simpozija. Ervin Hladnik Milharčič, veliki slovenski novinar (sada u ljubljanskom Dnevniku),

Hladnik Milharčič

nasmijao je skup svojim duhovitim elaboratom o novijoj povijesti Gorizie/Nove Gorice, o granici koja je doživljavala „napade“ erotizacije i koja je predstavljala ulaz/izlaz u kapitalizam i socijalističku varijantu industrije zabave.
Nakon kratke stanke, simpozij je nastavio u sasvim drugačijem duhu – Darija Žilić sa zagrebačkih Ženskih studija izvanredno odmjerenim izlaganjem o traffickingu žena otvorila je bolnu i vrlo aktualnu europsku temu, sa svim etičko-političkim implikacijama koje izaziva. Neven Šantić, istaknuti novinar Novog lista iz Rijeke, postavio je orijentire za razumijevanje retorike nove populističke desnice, koja je revitalizirala i pojam barbarizma. Silvio Forza, istaknuti predstavnik talijanske manjine u Hrvatskoj, urednik nakladničke kuće EDIT, vratio je temu u uže okružje, ukazavši na činjenicu da upravo Istra može postati primjerom pobjede nad barbarom u nama; manjinski čovjek u Istri se više ne tretira kao barbar.
Uzunović (Buybook) i Popović (Durieux)
Nenad Popović, urednik nakladničke kuće Durieux (koja ima upravo europski ugled), nadovezao se na profesoricu Verginellu i zaoštrio temu selo-grad. Kroz niz ironičnih obrata i primjera, pokušao je ocrtati profil specifičnog slavenskog fašizma koji je ukorijenjen u seoskom mentalitetu, a svoj vrhunac dostigao je u doba jugoslavenskog socijalizma. Ova intelektualna provokacija izazvala je vrlo sadržajnu raspravu koja je išla u smjeru modificiranja Popovićevog (namjerno) pojednostavljenog pojmovlja prema operativnijoj terminologiji. Književnica Daša Drndić ustvrdila je da treba govoriti o poluseljacima, ili o „gradskim seljacima“; sama povjesničarka Verginella je uvela pak pojam kontaminacije, nerazlučivog miješanja ruralnih i urbanih elemenata u različitim političkim subjektima. U raspravi su sudjelovali i Forza i Aljoša Pužar, a završnu riječ simpoziju dali su koparski intelektualci Stefano Lusa i Barbara Costamagna. Lusa je istaknuo da našu pozornost trebamo usmjeriti upravo prema tim hibridnim, aporičnim kulturnim identitetima kao našoj realnosti, a Costamagna je izvela pravnu implikaciju takvog obrata: europskim državama potreban je mehanizam neposredne pravne zaštite osoba „bez identiteta“ - kako imigranata, tako i osoba neopredijeljenog ili izrazito manjinskog identiteta.

Artistra

Nagrađeni

Večernji, glazbeno-pjesnički dio programa Artistra, ove godine održan je na otvorenom, na ulazu u Pučko otvoreno učilište „Ante Babić“. Program je započeo svečanom dodjelom nagrade LAPIS HISTRIAE 2007. Nagradu, koja iznosi 500 eu, odlukom žirija, podijelili su Snježana Pejović Petraček i Bogislav Marković, a ostala četiri autora dobila su posebno priznanje. Nagradu je oblikovao kipar Ljubo de Karina. Prebjezi su junaci priče Na granici Snježane Pejović Petraček (r. 1965); njezin tekst objedinjuje lirski intonirane monologe likova, te se na taj način upečatljivo realizira na razmeđu književnih rodova. Pejović Petraček je inače u istarskoj književnoj javnosti afirmirana književnica, magistrica pedagogije, voditeljica Knjižnice u Bujama. Priča Egon Bogislava Markovića fascinirala je članove žirija svojim „gustim“ pismom: riječ je o priči koja suptilno izražava melankoliju likova i zajednica u nestajanju. Beogradski pisac Bogislav Marković (r. 1940) objavljuje romane i kratku prozu od početka devedesetih i dobitnik je nekoliko književnih nagrada.

Biletić

Kramberger

Nakon svečanog početka, krenuo je višejezični „maraton“ s nizom književnika (Boris Domagoj Biletić, Taja Kramberger, Christian Sinicco, Daša Drndić, Gašper Malej, Roberta Razzi, Marko Kravos, Damir Uzunović, Nela Bebler, Ines Cergol, Igor Grbić) i glazbenika (Drago Mislej Mef, Daniele i Stefano Mastronuzzi, Tamara Obrovac, Dario Marušić, Mauro Giorgio i Livio Morosin).
Publika je vjerno i zainteresirano pratila program do njegovog ponoćnog kraja koji je završio s ovacijama Morosinu, dakle, u najboljem raspoloženju!

Aliberti i Fantom slobode
Popratni program nije, međutim, bio ništa manje zanimljiv. U Zajednici Talijana, u 17.30 h, o književnom opusu Fulvija Tomizze predavao je sicilijanski profesor Carmelo Aliberti, autor knjige Fulvio Tomizza e frontiera dell'anima (Fulvio Tomizza i granica duše), čiji je hrvatski prijevod objavila prošle godine Gradska knjižnica Umag.

Dejan, Matija i Samir

U Galeriji Marin u 19.30 h otvorena je izložba mladih istarskih fotografa Dejana Štifanića, Matije Debeljuha i Samira Cerića Kovačevića i promoviran istarski broj zagrebačkog književnog časopisa Fantom slobode, koji su uredili Nenad Popović i djelatnici Gradske knjižnice Umag: Nives Franić i Neven Ušumović.
Skup je tradicionalno završen komemoracijom dan nakon svih događaja, 26. lipnja. Umaški zbor Vox Siparis, svojim nastupom u Atriju Učilišta i pred grobljem u Materadi, gdje je grob Fulvia Tomizze, učinio je komemoraciju dostojnom svečanošću. Pred samim grobom emotivno i upečatljivo govorio je Carmelo Aliberti.

Aliberti: Ciao Fulvio...

Financijska sredstva (iz Hrvatske): Grad Umag, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Istarska županija, Sipro d. o. o. (Umag), Talijanski institut za kulturu (Zagreb).

Organizacija: Gradska knjižnica Umag / Biblioteca Civica Umago; ČZD Primorske novice, Kopar, glavni organizator: Irena Urbič; Trst: Patrizia Vascotto, Gruppo / Skupina 85, Altamarea.

Umjetnički voditelj cjelokupnog programa književnik je Milan Rakovac.

< «		» >