- 25. travnja 2023.
110. obljetnica rođenja Ive Balentovića
Hrvatski pisac, novinar i prevoditelj Ivo Balentović (Županja, 25. 4. 1913. – Županja, 4. 8. 2001.) živio je u Umagu četrdeset godina, od 1961. godine do kraja života. Ove godine obilježavamo 110. obljetnicu rođenja ovog najproduktivnijeg umaškog književnika. Dobar dio Balentovićevih knjiga u fondu umaške knjižnice donacija je njegove obitelji i Ogranka Matice hrvatske Umag; sva ta djela pripadaju umaškom razdoblju njegova stvaralaštva. Ali Balentovićeva prva književna djela, ona s kojima se između dva svjetska rata afirmirao kao novi glas na hrvatskoj književnoj sceni, Gradska knjižnica Umag uspjela je nabaviti tek prošle 2022. godine...
GRADSKA KNJIŽNICA UMAG: NABAVLJENA PRVA KNJIŽEVNA DJELA IVE BALENTOVIĆA
Hrvatski pisac, novinar i prevoditelj Ivo Balentović (Županja, 25. 4. 1913. – Županja, 4. 8. 2001.) živio je u Umagu četrdeset godina, od 1961. godine do kraja života. Ove godine obilježavamo 110. obljetnicu rođenja ovog najproduktivnijeg umaškog književnika.
Balentović je prvu knjigu objavio 1936. godine i do kraja života objavio je tridesetak knjiga. Njegova esejistička knjiga pod naslovom „Boema naša jučerašnja“ objavljena je 1961. godine u Umagu i zajedno sa zbirkom poezije talijanskog pjesnika i slikara Marija Cocchietta (1933. – 2019.) „Dodici poesie“, koja je u Umagu objavljena 1962. godine, označava početak moderne književne produkcije u Umagu. Obje knjige tiskala je umaška tiskara Tipografija (osnovana 1953. godine). U Umagu je Balentović 1967. godine pokrenuo i svoj vlastiti književni časopis „Susreti“: posljednji svezak objavljen je 1993. godine; izašlo je 30 brojeva u dvadesetak svezaka.
Gradska knjižnica Umag u svom fondu ima veći dio brojeva „Susreta“ i veliki izbor Balentovićevih naslova, sve zajedno 30 različitih izdanja. U fondu umaške knjižnice su i dvije knjige koje se bave životom i djelom Ive Balentovića: prva je objavljena u Vinkovcima 2007. godine, a druga 2014. u Umagu. Bivša voditeljica Gradske knjižnice Umag Nives Franić i sadašnji ravnatelj Neven Ušumović bavili su se Balentovićevim opusom, pisali i objavljivali o njemu.
Dobar dio Balentovićevih knjiga u fondu umaške knjižnice donacija je njegove obitelji i Ogranka Matice hrvatske Umag; sva ta djela pripadaju umaškom razdoblju njegova stvaralaštva. Ali Balentovićeva prva književna djela, ona s kojima se između dva svjetska rata afirmirao kao novi glas na hrvatskoj književnoj sceni, Gradska knjižnica Umag uspjela je nabaviti tek prošle godine u suradnji s antikvarijatima u Osijeku, Rijeci i Zagrebu. Naime, zahvaljujući ažurnim mrežnim stranicama antikvarijata Ezop, Mali neboder i Vremeplov i profesionalnom pristupu knjizi njihovih vlasnika, Balentovićeve prve knjige stigle su u Umag u izvanredno očuvanom stanju.
U zaštićeni fond Gradske knjižnice Umag ušli su tako 2022. godine sljedeći Balentovićevi naslovi: prvijenac „Život za opanke“ (novele, Zagreb, 1936.), zbirka pjesama „Krvavi ples“ (Županja, 1939.), „Polomljene grane“ (novele, Zagreb, 1942.) i „Balkanske priče“ (Vinkovci, 1956.).
Kako piše 1942. godine jedan od njegovih urednika Frano Alfirević, Balentović se u hrvatskoj književnosti javlja kao zastupnik „malih ljudi, siromaha, skitnica i prosjaka“. U svojoj prvoj zbirci novela „Život za opanke“ bavi se aktualnim problemima šokačkog ruralnog života u Slavoniji, prodorom kapitalizma na selo, neizvjesnom sudbinom starih običaja i oblika društvenog života. A njegov polemični duh, po kome je do kraja života bio poznat književnoj publici, očituje se već u pogovoru koji je napisao svojoj drugoj knjizi, zbirci pjesama „Krvavi ples“: „Mi još nemamo izgrađene narodne književnosti. Kod nas postoji luda zbrka pojmova o vrijednostima i nevrijednostima. Naša književna kritika je većim dijelom šepava i ćorava kokoš, ili ako hoćete bolesnik u vrućici, jer će o jednoj te istoj knjizi izreći skroz oprečna mišljenja: crno i bijelo. U našem javnom životu kraljuje protekcija i prst njezin je svemoćan: jednima se štampa sve, a drugima ništa…“.
Već se, dakle, na početku Balentovićeva stvaralaštva očituje njegov individualizam i borba za književnost koja polazi s društvene margine, a u Umagu je takav njegov stav naišao na plodno tlo, jer od 1961. pokreće vlastite nakladničke projekte. Zbog toga je najveći dio njegovih knjiga objavljen u malim tiražama, pa je prava sreća i privilegija članova Gradske knjižnice Umag da imaju mogućnost uvida, istraživanja i iščitavanja cjelokupnog Balentovićeva književnog opusa.