- Top liste
- 3. travnja 2009.
12 AUTORA/ICA ZA 2009.!
Julio Cortázar (Bruxelles, 1914 - Pariz, 1984)
Argentinski književnik. U Argentini je živio od 1918. do 1951. godine, a nakon toga do kraja života u Parizu. Svjetski je poznat po romanu Školice (Rayuela, 1963) koji ćemo ove godine napokon imati u hrvatskom prijevodu Dinka Telećana. Antonioni i Godard radili su filmove po njegovim pričama.
Hrvatska izdanja u pripremi:
Školice (Naklada Pelago)
Blow up i druge priče (Sysprint)
Kronopije i fame (Šareni dućan)
Završnica igre (Udruga za kulturu Knjigomat)
Pročitajte:
Školice (Beograd, 1984) u srpskom prijevodu Silvije Monros Stojaković - radi usporedbe i gušta!
Toni Morrison (Lorain/Ohio, 1931-)
Američka prozaistica (pravo ime Chloe Anthony Wofford). Dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1993. godine. Novi roman Milost (Mercy) naišao je na same hvalospjeve kritike na Zapadu prošle godine.
U pripremi: Milost (Profil)
Pročitajte:
Solomonova pjesma (Zagreb, 1996)
Ljubav (Zagreb, 2004)
Aleksandar Hemon (Sarajevo, 1964-)
Aleksandar Hemon je bosanskohercegovački prozaist i novinski kolumnist (sarajevski Dani). Početak rata u Bosni i Hercegovini ga je zatekao na boravku u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je odlučio ostati, nastanio se u Chicagu i započeo pisati na engleskom jeziku. Uz Ugrešićku i Albaharija, zasigurno najcjenjeniji pisac s područja bivšeg SFRJ-a na Zapadu. Njegov novi roman Lazarus project ušao je u vrh američke produkcije i bio nominiran za najprestižnije američke književne nagrade.
Hrvatsko izdanje u pripremi: Projekt Lazar (V.B.Z.)
Pročitajte:
Čovjek bez prošlosti (Zagreb, 2004)
Hemonwood (Zagreb, Sarajevo, 2003)
Hemonwood 2 (Zagreb, Sarajevo, 2008)
Zoran Ferić (Zagreb, 1961-)
Jedan od najvažnijih hrvatskih prozaika danas. Majstor kratke forme, u potrazi za romanesknom formulom.
U pripremi: Kalendar Maya (Profil)
O svom novom romanu Ferić je rekao: "Pišući ovaj roman osjećam se kao
čovjek koji treba roditi svoje roditelje. Tihomir, Roman, Senka,
Marijan, i ostali likovi maturirali su u lipnju 1961., po prilici u
isto vrijeme kada se rodio njihov autor i prema tome, barem teoretski,
mogu mi biti očevi i majke. Tek sam zagrabivši ozbiljnije u materiju
ove knjige shvatio da je zapravo teško rađati tako stare ljude, one
kojima pelene nisu priprema za novi život, nego pomagalo da bi se
koliko toliko suh otišlo s ovoga svijeta. A važno je umrijeti neupišan,
to pomaže dostojanstvu. Radi se o grupi zagrebačkih maturanata,
šezdesetpetogodišnjaka, koji su početkom rujna 2005. godine odlučili
ponoviti svoje maturalno putovanje brodom između Opatije i Zadra."
Pročitajte:
Djeca Patrasa (Zagreb, 2005)
Mišolovka Walta Disneya, (Zagreb, 1996)
Anđeo u ofsajdu, (Zagreb, 2000)
Agota Kristof (Ágota Kristóf, Csíkvánd, 1935-)
Švicarska književnica mađarskog porijekla, piše na francuskom. Jedna od najcjenjenijih europskih spisateljica našeg doba. Najpoznatija joj je knjiga Velika bilježnica (Le grand cahier, 1986)
Hrvatsko izdanje u pripremi: Trilogija: Velika bilježnica, Dokaz, Treća laž (Novela media)
Pročitajte: Velika bilježnica (Split, 1999)
Witold Gombrowitz (Małoszyce/Opatów - Saint Paul-de-Vence/Francuska, 1969)
Poljski prozaik i dramatičar. Od 1939. do 1963. godine živi u Argentini, nakon toga u Francuskoj. Majstor groteske, karnevalski apologeta ružnoga. U prvi plan europske književnosti izbija romanom Ferdydurke (1937). Kultni status uživaju pak njegovi Dnevnici (1953-56; 1957-61; 1961-66). Transatlantik (Trans-Atlantyk, 1953) je jedan od njegovih najvažnijih romana iz argentinskog razdoblja.
U pripremi: Transatlantik (Fraktura)
Pročitajte:
Ferdydurke (Zagreb, 1965)
Pornografija ; Kozmos (Zagreb, 1973)
Dnevnik (Beograd, 1985)
Bakakaj (Zaprešić, 2007)
Viktor Žmegač (Slatina, 1929-)
Ugledni germanist (svjetskog glasa!) i muzikolog, profesor emeritus na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, pijanist i autor dvadesetak stručnih knjiga o (njemačkoj) kulturi i književnosti.
U pripremi: Majstori europske glazbe: od Bacha do Stravinskog (Matica hrvatska)
Pročitajte:
Povijesna poetika romana (Zagreb, 1987)
Bečka Moderna (Zagreb, 2003)
Od Bacha do Bauhausa (Zagreb, 2006)
Nataša Govedić (1969-)
Od 1995. godine radi kao nezavisna znanstvenica, književna, kazališna i filmska kritičarka te predavačica teatrologijskih kolegija u Centru za ženske studije i Centru za mirovne studije u Zagrebu. Od 1998. godine urednica je kazališne rubrike dvotjednika za kulturna i društvena pitanja Zarez, gdje redovito objavljuje autorske tekstove o kazalištu, kritike i prijevode.
U pripremi:
Priče o mačkama (Aora komunikacije)
Bajke o moćnim djevojčicama i nježnim dječacima: terapija čarobnim pripovijedanjem (koautorica Manuela Zlatar; Centar za ženske studije)
Emocionalna predanost & politika afekata (Hrvatsko društvo pisaca)
Pročitajte:
Etičke bilježnice (Zagreb, 2005)
Varanje vremena : Shakespeareova retorička i medijska sadašnjica (Zagreb, 2002)
Mima Simić (Zadar, 1976-)
Mima Simić je književnica, ulična i akademska aktivistica, filmska i kulturalna kritičarka, prevoditeljica. Dobitnica nagrade za filmsku kritiku 2007. godine HDFK-a.
U pripremi: Ogledi iz dekonstrukcije tvornice snova (Hrvatski filmski savez)
Pročitajte:
Pustolovine Glorije Scott (Zagreb, 2005)
Zbigniew Herbert (Lavov, 1924 - Varšava, 1998)
Poljski pjesnik, dramatičar i esejist. Jasnog izraza, lucidan i
duhovit, proslavio se svojim pjesmama o Gospodinu Cogitu (Pan Cogito,
1974)
U pripremi: Moć ukusa (Disput)
Pročitajte:
Svjedok zlovremena (Rijeka, 2003)
Gospodin Kogito (Sarajevo, 1988)
Nino Raspudić (Mostar, 1975-)
Bavi se suvremenom talijanskom književnošću u horizontu postmodernog mišljenja. Prevodi s talijanskog jezika književnost i teoriju (Eco, Ammaniti, Vattimo, Pareyson i dr.), objavljuje književnu kritiku i esejistiku. S Veselinom Gatalom digao spomenik Bruceu Leeju u Mostaru.
U pripremi: Jadranski (polu)orijentalizam: prikazi Hrvata u talijanskoj književnosti (Naklada Jurčić)
Pročitajte:
Slaba misao - jaki pisci : postmoderna i talijanska književnost (Zagreb, 2006)
Ivo Žanić (Split, 1954-)
U osamdesetima radio u novinstvu kao lektor/ redaktor, autor i urednik (zaposlen u Večernjem listu, potom Startu, stalni suradnik Slobodne Dalmacije i Nedjeljne Dalmacije), 1991-1992. urednik u izdavačkoj kući Grafički zavod Hrvatske, a 1993-2001. slobodni pisac i istraživač, među ostalim urednik Erasmusa - časopisa za kulturu demokracije. Od 2002. zaposlen na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje predaje predmet Hrvatski jezik i novinarska stilistika.
U pripremi: Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci: ogled sociolingvistike animiranih filmova (Algoritam)
Pročitajte:
Prevarena povijest : guslarska estrada, kult hajduka i rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990 -1995. godine (Zagreb, 1998)
Hrvatski na uvjetnoj slobodi : jezik, identitet i politika između Jugoslavije i Europe (Zagreb, 2007)
Mitologija inflacije : govor kriznog doba (Zagreb, 1987)