- Kalendar događanja
- 22. studenoga 2022.
Ex libris Marko Sosič: donacija Gradskoj knjižnici Umag
Slovenski književnik, kazališni i filmski redatelj Marko Sosič (Trst, 1958. – Trst, 2021.) bio je uvijek dragi gost Gradske knjižnice Umag. Na Međunarodnim pograničnim susretima Forum Tomizza sudjeluje od 2006. i nastupa u Trstu, Kopru i Umagu. Od 2015. do 2020. član je žirija Međunarodnog književnog natječaja za kratku priču Lapis Histriae, koji se organizira u okviru spomenute manifestacije. Odlukom njegove suputnice Živke Persi i uz dopuštenje njegove obitelji, Gradskoj knjižnici Umag darovano je 159 svezaka iz fonda njegove privatne biblioteke. Početkom 2023. godine svi će naslovi biti na raspolaganju članovima Knjižnice.
KNJIGE I ČASOPISI IZ PRIVATNE KNJIŽNICE MARKA SOSIČA U GRADSKOJ KNJIŽNICI UMAG
Slovenski književnik, kazališni i filmski redatelj Marko Sosič (Trst, 1958. – Trst, 2021.) bio je uvijek dragi gost Gradske knjižnice Umag. Na Međunarodnim pograničnim susretima Forum Tomizza sudjeluje od 2006. i nastupa u Trstu, Kopru i Umagu. Od 2015. do 2020. član je žirija Međunarodnog književnog natječaja za kratku priču Lapis Histriae, koji se organizira u okviru spomenute manifestacije.
Godine 2016., povodom Prešernovog dana, Slovensko kulturno društvo Ajda Umag organiziralo je susret s Markom Sosičem u Gradskoj knjižnici Umag: tom prilikom promovirali smo hrvatski prijevod njegovog romana „Balerina, balerina“ koji je objavljen u nakladi Istarskog ogranka DHK-a (Na fotografiji Marko Sosič, pokraj njega predsjednica Ajde Danica Bojković, kulturna aktivistkinja Irena Urbič iz Kopra i Neven Ušumović, ravnatelj Knjižnice; fotografija: Mijat Gavran).
Propješačio je cijelu Istru, ali nije stigao ostvariti svoju želju da napiše i knjigu o tome.
Odlukom njegove suputnice Živke Persi i uz dopuštenje njegove obitelji, Gradskoj knjižnici Umag darovano je 159 svezaka iz fonda njegove privatne biblioteke. Riječ je o naslovima na hrvatskom, srpskom, bosanskom i crnogorskom jeziku. Podsjetimo da je Marko Sosič diplomirao režiju 1984. na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i da je hrvatskim govorio jednako tečno kao i slovenskim i talijanskim jezikom.
Ravnatelj Gradske knjižnice Umag zaprimio je donaciju u Opicini, gdje se nalazio Sosičev dom. Knjižničarka Gradske knjižnice Umag Liza Jurišević popisala je sve naslove (u prilogu) i označila ih pečatom Ex libris Marko Sosič, koji je Knjižnica dala izraditi.
Manji dio donacije čine zagrebački stručni časopisi (27 primjeraka): to su Književna smotra (od 1976. do 1991.) i Filmska kultura (od 1979. do 1987.).
Ostali dio donacije (132 primjerka) sastoji se od književnih djela (proza, dramski tekstovi, poezija – u izvorniku ili prijevodu), filmološke i teatrološke literature, a u manjem broju zastupljena su i vrijedna djela iz filozofije, teorije i povijesti književnosti i drugih društvenih znanosti.
Neke edicije zastupljene su u više primjeraka: klasici beogradskog izdavača „Rad“ u ediciji „Reč i misao“ (svjetska i južnoslavenska literatura) u 13 primjeraka, filmološki naslovi u biblioteci „Umetnost ekrana“ beogradskog Instituta za film u 7 primjeraka, književnopovijesne studije u biblioteci „Književni pravci“ cetinjskog nakladnika „Obod“ u 5 primjeraka, te književni klasici iz Nolitove biblioteke „Orfej“ u 4 primjerka.
Najstarija knjiga je iz 1950. godine: pripovijest „Novembar“ Gustava Flauberta (1821. - 1880.) u hrvatskom prijevodu (Zora, Zagreb). Riječ je o mladenačkom Flaubertovom proznom djelu (iz 1842.), objavljenom posthumno (1910.). Ovo djelo izrazito modernog senzibiliteta imalo je bitan utjecaj na neke od južnoslavenskih autora, a poetički je vjerojatno bilo blisko i samom Sosiču. Kao austrougarski vojnik, Miloš Crnjanski otkrio je njemački prijevod ovog djela u Udinama, za vrijeme I. svjetskog rata. Lutajući opustošenim gradom, Crnjanski je naišao na razbijene izloge jedne njemačke knjižare i iz nje uzeo upravo Flaubertov „Novembar“. U pogovoru srpskom izdanju, koje je objavljeno na ćirilici 1920. godine u prijevodu legendarnog hrvatskog pjesnika Tina Ujevića (koji je tada živio u Beogradu) Crnjanski piše: „Novembar će biti knjiga koja će u XX. veku dovesti do novog oblika romana i njegove proze… u 'Novembru' se javlja nov čovek… on zavičaja nema više i svi ga predeli rastužuju svojim sumornim vidicima…“. Zagrebačko izdanje iz 1950. hrvatska je verzija Ujevićevog prijevoda.
Posljednji naslov je iz 2018. godine. Riječ je romanu „Žirafa u čekaonici“ bosanskog pisca Božidara Stanišića (Sosičeva generacija, rođen je 1956. u Visokom), koji odlazi iz zaraćene Bosne i Hercegovine 1992. godine i otada živi u Italiji, upravo u blizini spomenutih Udina. Marko Sosič je režirao Stanišićevu radiodramu „Povratak ujaka Bekija“, koja je, između ostalog, emitirana 2020. godine na Međunarodnom festivalu komornog teatra „Zlatni lav“ u Umagu.
Polovina knjiga iz donacije objavljena je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Za pretpostaviti je da je u tom razdoblju, zbog svog studija u Zagrebu, Marko Sosič imao dobar uvid u ponudu gradskih knjižara i antikvarijata.
Odabir naslova pokazuje veliko poznavanje svjetskog književnog kanona, te osobiti, neprekinuti interes za južnoslavenske književnosti. Sosičeva južnoslavenska biblioteka sadrži vrlo vrijedne naslove: počev od „klasičnih“ pisaca kao što su Antun Gustav Matoš (1873. – 1914.) i Miloš Crnjanski (1893. – 1977.), preko također već kanonskih autora kao što su Vladan Desnica (1905. – 1967.), Ranko Marinković (1913. – 2001.), Vesna Parun (1922. – 2010.), Slobodan Novak (1924. – 2016.) i Borislav Pekić (1930. – 1992.), pa sve do djela novijih pisaca kao što su Miljenko Jergović (1966.), Roman Simić (1972.) i Bojan Krivokapić (1985.). Dva ili više naslova Sosič ima od Danila Kiša (koji je bio jedan od njegovih poetičkih uzora), Miloša Crnjanskog, Vladana Desnice, Filipa Davida, Živojina Pavlovića, Dubravke Ugrešić, Damira Miloša i Miljenka Jergovića.
Vrlo je vrijedna i za fond Gradske knjižnice Umag dragocjena filmološka i teatrološka zbirka Marka Sosiča, koja broji gotovo 30 naslova na srpskom i hrvatskom jeziku. Izdvajamo trotomni srpski prijevod utjecajne njemačke „Istorije filmske umetnosti“ Ulricha Gregora i Enna Patalasa koju je 1977. izdao beogradski Institut za film. Među knjigama iz ove oblasti nalazimo i temeljne knjige hrvatskih filmologa: prvo izdanje studije „Osnove teorije filma“ Ante Peterlića (1977.), „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (1988.) i „Dvanaest filmskih portreta“ Ive Škrabala (2016.).
Do početka 2023. godine svi naslovi Marka Sosiča bit će inventarizirani i dostupni članovima Knjižnice. Kulturno blago koje je Marko Sosič stvorio i skupio svojim stvaralačkim životom na taj se način još jednom potvrđuje i širi u Umagu, u njegovoj Istri, koju je toliko volio.