Kvartal 02/10

ivana bodrožić simić i aleksandar stanković

Kvartalne smo priloge preusmjerili sa statistike najčitanijih knjiga u našoj knjižnici i Knjižnicama Grada Zagreba (KGZ-u), na naših TOP 10 knjiga-događaja u hrvatskoj književnoj javnosti s glavnim li(n)kovima. Ujedno pokušavamo naznačiti, gdje je to moguće, točke zamućenja medijske slike odabranih naslova/pisaca. Dakako, uvijek ćemo sve to obogatiti s po kojom knjižničarskom listom najčitanijih. Ovaj kvartal bio je pun medijskih atrakcija, dodjeljene su nagrade: Jutarnjeg lista, Tportala, Vjesnikov Ivan Goran Kovačić, Nazor, Nagrada Grada Zagreba, Roza, Grigor Vitez, Mali princ... a poznat je i hrvatski izbor za tuzlansku nagradu Meša Selimović. Imali smo, uz Profilov 7. Zagrebački sajam knjiga, i zaista izvanredno izdanje Festivala europske kratke priče u Zagrebu i Rijeci s gostovanjima svjetski poznatih književnika... Kao medijski, točnije EPH-paket, stigao nam je pak na razmatranje novi književni fenomen: hrvatski ženski val!

Za početak top lista najtraženijih hrvatskih naslova u Knjižnicama Grada Zagreba. U izbor su ušle samo one knjige koje su došle do nekog od finala ili makar polufinala spomenutih nagrada. 1. Čudo u Poskokovoj Dragi ; 2. Hotel Zagorje ; 3. Volga, Volga ; 4. Unterstadt ; 5. Život nastanjen sjenama ; 6. Trajanovo pravilo ; 7. Sjajno mjesto za nesreću ; 8. Zeleni pas ; 9. Polusan ; 10. Razbijeni. A sada linkovi!

Divlji detektivi

1. Divlji detektivi (Los detectives salvajes, 1998) / Roberto Bolano sa španjolskoga prevele Ariana Švigir i Simona Delić (Vuković&Runjić, 5/2010)

Nakon prijevoda Cortasarovih Školica, kanonskog romana latinoameričke književnosti, dobili smo napokon i pravog nastavljača te tradicije: Divlje detektive Roberta Bolana! U Hrvatskoj roman je najavljivan mjesecima prije nego što se pojavio, a svoju malu promociju imao je već u ožujku, kada je dio romana objavljen u prvom broju kulturnog trač magazina Sajam taštine. To bi se vjerojatno svidjelo Bolanu, čovjeku koji je na sav glas tračao Paza, Marqueza i Allende! O romanu je pisao Jurak za Moderna vremena info, a na hrvatskom se još uvijek najviše informacija može dobiti iz članka Daniela Zalewskog (The New Yorker), čiji je prijevod objavio Zarez 2007. godine. O svjetskoj slavi ovoga romana, najsadržajnije svjedoči sajt Complete review koji je objedinio mnoštvo engelskih, a dijelom i njemačkih recenzija.


Wells Tower

2. Sve poharano, sve spaljeno (Everything ravaged, everything burned, 2009) / Wells Tower ; s engleskog preveo Marinko Raos (Profil multimedija, 2/2010)

Rijetko kad imamo priliku da aktualnog ljubimca američke književne kritike upoznamo iz prve ruke. Ovaj kvartal imali smo tu priliku zahvaljujući Festivalu europske kratke priče. Intervju s Towerom objavila je Slobodna Dalmacija i Vjesnik. A nekoliko dana nakon njegovog boravka stigle su vijesti o novim hvalama u američkim književnim žarištima, te Young Lion, te The New Yorker... Jurak je ostao suzdržan.

 

Hotel Zagorje

3. Hotel Zagorje / Ivana Bodrožić Simić (Profil multimedija, 2/2010)

Recepcijski bum ove knjige već smo linkovima ocrtali u Kvartalu 01/10, međutim, vrhunac Ivanine medijske prisutnosti uslijedio je tek kad se 11. travnja pojavila u Stankovićevoj emisiji, Nedjeljom u dva. Čitanost ove knjige dostigla je već razmjere pravog hita, dok se sa strane književne kritike dobronamjerno upućuje na neke manjkavosti: vidi Ćirić, pa Pavlović. Uz Ćirića, intrigantan tekst napisao je još jedan od urednika nama vrlo dragog beogradskog Betona: Saša Ilić podsjetio je čitateljstvo kako su srpski mediji forsirali Vukovar dok se odvijala Ivanina životna drama.

 

Polusan

4. Polusan / Ratko Cvetnić (Mozaik knjige, 5/2009)

Iako je niz kritičara (Jagna Pogačnik, Gordan Duhaček, Božidar Pavlović) prilično nisko postavilo ovaj roman na ljestvi književnih vrijednosti, privlači pozornost da se jedino Polusan našao u finišu gotovo svih relevantnih književnih nagrada. Sve nas to upućuje da će se spor oko kanoniziranja ovog pisca nastaviti. Za Cvetnića je karakteristično izbjegavanje medijske promocije, što je najbolje oprimjerio kratkoćom prošlogodišnje svibanjske prezentacije Polusna. Kako uskladiti ovaj stav s činjenicom da je roman izašao u nakladi izrazito komercijalne nakladničke kuće, kao što je Mozaik? Možda Robert Perišić ima odgovor na to. Dvostruki Gjalski, žmigavac na desno. 

 

Vrijeme laži

5. Vrijeme laži / Sibila Petlevski (Fraktura, 11/2009)

Sibila Petlevski ovogodišnja je dobitnica Tportalove nagrade za najbolji roman. Tportalova nagrada pretekla je Nagradu Jutarnjeg lista po razrađenosti (multi)medijske prezentacije finalista, da ne spominjemo financijsku stranu. Nagrada se fino nadovezala na glavnu temu Profilovog Zagrebačkog sajma knjiga o novim ženskim glasovima, odnosno na raspravu o rastućem broju autorica (sic!) na hrvatskoj književnoj sceni u tri nastavka!!! Petlevski je sudjelovala u prvom. Dan prije dodjeljena je nagrada Roza, dobrodošao performans koji parodira ritual dodjele književne nagrade, iako nismo sigurni da uspostavlja "prave" vrijednosti. Ipak, vrijedi pročitati komparaciju književnog statusa Sibile Petlevski i Nives Celzijus iz pera Biljane Kosmogine. Roman Sibile Petlevski tek je prvi dio ambiciozno zamišljene trilogije Tabu, po prvim kritikama (Pogačnik, Primorac), a poznavajući intelektualni potencijal autorice, ova nagrada je dobrodošao vjetar u jedra tabulomca.
Volga, Volga

6. Volga, Volga / Miljenko Jergović (Naklada Ljevak, 7/2009)

Dva trenutno (po knjižnicama) najčitanija hrvatska pisca (dakle, spisateljice ne brojimo), Jergovića i Antu Tomića, osim činjenice da predstavljaju novinarske perjanice EPH-a, zbližavaju i različiti manevri kojima se ovaj dvojac postavlja izvan/iznad hrvatskog književnog polja. Linkove za Tomića možete naći u prošlom kvartalu, a na ovom mjestu dajemo građu o aktualnom dobitniku Nagrade Jutarnjeg lista. Jergovićevi potezi rijetko su kad lišeni ambivalencije, u isti mah on je autsajder i arbitar; dobra je ilustracija za to intervju koji je dao kao prvi dvostruko nagrađeni autor. Ako nekoga nervira Jergovićev obrambeni stav, neka odmah pročita svježi Araličin intervju za Vijenac (režija Tunjić). Ima smisla - taj obrambeni stav. Vrlo važan prilog (za razliku od upitnog Roza-performansa) o vrijednosnom dometu književnih nagrada dao je pak Saša Ćirić u bespoštednoj analizi finala Nagrade Jutarnjeg lista. Naime, Saša Ćirić je poštivalac Jergovićevog književnog opusa, što je najbolje, u gotovo ispovijednom tonu pokazao u svojoj recenziji Volge, krajem 2009.

Kontraverze oko Jergovića nisu se u ovom kvartalu smirile na Volgi, nego su se prebacile na prethodni Freelander koji se pojavio u njemačkom prijevodu i ušao u uži izbor za vrlo vrijednu nagradu Brücke Berlin. U tu čast, Žmegač i Jergović imali su večer posvećenu knjizi u zagrebačkom Goethe-Institutu (29. 4.). Hvalospjev romanu izašao je nedavno u Frankfurter Allgemeine Zeitung, i sve je to dobilo odgovarajući tretman u medijima (osim činjenice da je nagradu dobio veliki mađarski pisac László Krasznahorkai, koji je upravo bio u Zagrebu i Rijeci, čeznući za hrvatskim prijevodom svojih romana). Međutim, Hrvatski audio-vizualni centar nije financijski podržao snimanje filma po tom romanu, pa je Jergoviću, iako je u Njemačkoj uspoređivan s Eastwoodom, ostao samo Milakovićev lament u Jutarnjem listu, kao novi doprinos portretu našeg pisca.

Unterstadt

7. Unterstadt / Ivana Šojat-Kuči (Fraktura, 11/2009)

Dobitnica Nazora, za roman koji smo već predstavili u prošlom Kvartalu, Ivana Šojat-Kuči, dala je zanimljive intervjue za Glas Slavonije, Slobodnu Dalmaciju, a ni HRT je nije zaobišao: budući da je riječ o sudbini njemačke manjine u Hrvatskoj, sudbini o kojoj se, naime, više ne mora šutjeti. Vesna Solar nadovezuje se na pozitivne kritike koje dobiva ovaj roman, uzdižući ga iznad sezonskih knjiga-događaja.

 

 

Zeleni pas

8. Zeleni pas / Nada Mihelčić (Naklada Lukom, 7/2009)

Rijetko kada neki književni naslov pisan za mlade dođe u žižu književne javnosti, ali zahvaljujući nizu nagrada koje je dobio i ulasku u finale Tportalove nagrade, Zelenom psu je to uspjelo. Izvanredan intervju s autoricom, inače iskusnom i uglednom prevoditeljicom (prevela je između ostalog niz romana Ursule Le Guin) napravila je Ana Đokić. Opširan prikaz knjige Jagne Pogačnik, koja je inače sudjelovala i na njezinoj zagrebačkoj promociji, može se pročitati na sajtu Modernih vremena. S ovom knjigom Mihelčić definitivno ulazi u novi kanon hrvatskih spisatelja/ica za mlade.

 

Amy & Isabelle

9. Amy i Isabelle (eng. izd., 1998) / Elizabeth Strout ; s engleskoga prevela Tatjana Jambrišak (Profil multimedija, 5/2010)

I još jedno gostovanje američke književne zvijezde imali smo zahvaljujući Festivalu europske kratke priče: u Zagrebu i Rijeci gostovala je Elizabeth Strout dobitnica Pulitzera (2009) za proznu knjigu Olive Kitteridge (2008), koju naveliko čita i naša publika. Dok za posljednju knjigu Jurak tvrdi da je remek djelo, kod novog prijevoda "starog" romana nešto je suzdržaniji. Treba ipak reći da je Strout već tim romanom privukla pozornost međunarodne književne javnosti (prijevodi na njemački, francuski, španjolski su iz 2000., odnosno 2001. godine). Gostovanje Stroutice u Hrvatskoj bila je i prilika za pokazivanje digitalnih mišica suorganizatora, pa je autorica na taj način došla u kontakt s publikom u Osijeku i Zadru, gdje su bile organizirane digitalne konferencije. Odličan intervju napravio je Neven Svilar za Vjesnik.


Dabogda

10. Dabogda te majka rodila / Vedrana Rudan (V. B. Z., 4/2010)

Rudanica opet diže promotivnu prašinu dijeljenjem besplatnih primjeraka svoje nove knjige umirovljenicima, Zagreb, Sarajevo, Beograd... U Sarajevu dolazi do tuče! Da sve nije samo zvjezdana prašina tvrdi inače "kritični" Saša Ćirić. Svi zainteresirani vijesti o knjizi i autorici mogu čitati na autoričinom sajtu, na kojem je, inače, Rudanica greškom? nazvala Ćirića Crnićem!

 

Uvećaj sadržaj
Vrati na zadano
Smanji sadržaj
Izmjeni kontrast
Podebljaj slova