- Kalendar događanja
- 21. ožujka 2025.
Marzi, Gašić, Perišić, Pregelj - u Umagu!
U petak, 21. 3. 2025. u 19:00 sati u Gradskoj knjižnici Umag veliki književni susret, dolaze Federica Marzi, Nada Gašić, Robert Perišić i Sebastijan Pregelj! Razgovor s njima moderirat će njihov nakladnik Ivan Sršen (Sandorf), koji će predstaviti europski projekt cirkulacije europskih književnih djela pod nazivom: Mirroring the World: European Literary Lifeline. Dobrodošli!
Projekt 'Mirroring the World: European Literary Lifeline' obuhvaća različite književne žanrove i pisce iz različitih kulturnih i geografskih konteksta, s jasnom namjerom okupljanja šireg čitateljstva u otkrivanju skrivenih bisera suvremene europske književnosti, pobliže usmjerenih na balkansku i jadransku perspektivu, a koji su privlačni ne samo domaćoj publici, već i širem europskom čitateljstvu, koje će sva odabrana djela imati priliku pročitati u engleskom prijevodu. Naslovi odabrani za ovu seriju knjiga predstavljaju ne samo utjelovljenje koncepta ovog specifičnog projekta, već predstavljaju i nastavak Sandorfove, sada zajedno s dva partnera – izdavačima iz Slovenije (Založba Goga) i Italije (Bottega Errante Edizioni) – strategije povećanja raznolikosti europske književnosti (žanrovski, kulturno i jezično) poticanjem prijevoda s manje korištenih jezika (hrvatskog i slovenskog) na engleski i talijanski.
Potražite posljednja Sandorfova izdanja gostujućih pisaca u Gradskoj knjižnici Umag i pripremite se za susret, dobrodošli!
Moj dom negdje drugdje / Federica Marzi ; s talijanskoga prevela Lorena Monica Kmet
Četiri plamena, led : roman u dva snivanja / Nada Gašić
U Elvisovoj sobi / Sebastijan Pregelj ; sa slovenskoga prevele Anita Peti-Stantić i Matea Jelić
Federica Marzi rođena je u Trstu 1974. godine, gdje i danas živi. Doktorirala je talijanistiku na Sveučilištu u Trstu i Sveučilištu Heinricha Heinea u Düsseldorfu s tezom o književnosti talijanskih emigranata u Njemačkoj. Doktorat je preradila i objavila u knjizi U stranoj zemlji (In terra straniera, 2014.). Njezine kratke priče objavljivane su posljednjih godina u raznim antologijama i časopisima, a pozornost hrvatske književne javnosti privukla je 2016. godine kada je na Forumu Tomizza u Umagu dobila nagradu Međunarodnog književnog natječaja Lapis Histriae za kratku priču Pukotine (Crepe).
Nada Gašić (Maribor, 1950.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je jugoslavistiku i sociologiju. Radila je kao lektorica na univerzitetima u Lenjingradu/Sankt Peterburgu i Pragu gdje je i obranila doktorsku disertaciju o češko-hrvatskim kulturnim vezama s početka moderne. Surađivala je na stvaranju prvog Anićevog Rječnika hrvatskoga jezika. Upotrijebivši specifični zagrebački žargon prevela je Hašekovog Dobrog vojnika Švejka i Mošinu dramu istoga naslova. Kao suradnica zagrebačkih izdavača uredila je pedesetak knjiga. U pedesetsedmoj godini objavila je svoj prvi roman Mirna ulica, drvored, za koji je nagrađena nagradom Slavić za najbolji debitantski roman, a 2010. objavila je roman Voda, paučina koji je nagrađen nagradom Grada Zagreba i nagradom Vladimir Nazor. Surađivala je s Trećim programom Hrvatskoga radija u emisiji Praskozor. Objavila je nekoliko priča od kojih je jedna uvrštena u zbirku Zagreb Noir. Romani su joj prevedeni na talijanski, ukrajinski, makedonski, a poglavlja ove knjige na slovenski jezik. Živi u Zagrebu u jednoj od potresom preplašenih ulica s drvoredom.
Robert Perišić (Split, 1969.), hrvatski pisac. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao samostalni autor surađuje s brojnim medijima pišući književnu kritiku, eseje i komentare. Knjige su mu prevođene u brojnim europskim državama i SAD-u.
Sebastijan Pregelj rođen je 1970. godine u Ljubljani, gdje je diplomirao povijest na Filozofskom fakultetu. Prvi se put javlja u slovenskoj književnosti devedesetih s tri zapažene zbirke priča, nakon kojih slijedi duga i plodna karijera, koja sada već obuhvaća 8 romana, 4 zbirke priča i 11 knjiga za djecu. Dobitnik je nagrade Večernica za dječju knjigu "Vrnitev" (2020.) Čak pet romana bilo mu je nominirano za Nagradu Kresnik za najbolji roman godine, a roman "V Elvisovi sobi" (2019.) osvojio je Cankarovu nagradu 2020. godine. Roman "Kronika zaborava" (2014.) ušao je u finale Nagrade Kresnik za najbolji roman, preveden je na engleski i njemački jezik te je kandidirao za prestižnu nagradu International Dublin Literary Award.