Najčitaniji naslovi 2009. godine

larssonDjevojka koja se poigrala s trilerom

Svaki mjesec pratimo, ažuriramo i kompariramo čitanost pedesetak naslova u Knjižnicama grada Zagreba, te pravimo kvartalne preglede i liste čitanosti (vidi pod Top liste: Kvartal). Prijelaz u novu čitateljsku godinu prilika je da se napravi rezime i na ovom planu, pa smo za vas sastavili Top 10 recepcijskih događaja u hrvatskoj književnoj/knjižničnoj javnosti 2009. godine. Izbor je pravljen prema čitanosti, medijskoj prisutnosti, broju recenzija i "kontroverznosti". Pročitajte na jednom mjestu komentare uz Larssona i Jergovića, na marginama Tkanja života i Izgubljenog simbola...

Stieg LarssonHoće li ih itko napisati 10?

1.    Larssonov MIlenij: Feminizacija trilera

Stieg Larsson: Muškarci koji mrze žene (prevela sa švedskog Željka Černok, Fraktura, 2008) i Djevojka koja se igrala vatrom (prevela sa švedskog Željka Černok, Fraktura, 2009)

Muškarci se u hrvatskom prijevodu pojavljuju na jesen 2008. godine, tako da tek 2009. godina u Hrvatskoj protiče u znaku Larssonova romanesknog ciklusa Milenij, kao i u velikom dijelu svijeta (do sada prodano više od 15 milijuna primjeraka!). Filmove za  sva tri nastavka snimila je švedska filmska kuća Yellow Bird i time dolila ulje na vatru, filmovi su u kinima zaigrali ove godine. Sve je započelo prvim izdanjima 2005. godine u Švedskoj... Larsson umire godinu prije, a planirao je 10 nastavaka! Kada se pak na jesen 2009. godine pojavljuje i drugi nastavak s hvalospjevima, i to redom Jergovića, Perišića, Glamuzine... postaje jasno da je riječ o europskoj fikciji desetljeća i za Hrvate! Larssonov Milenij uspoređuje se s izuzetnom TV-serijom The Wire po zahvatu u društvene mreže i korumpiranost, a najveći doprinos nalazi se u proboju ženske perspektive u muški žanr trilera.
Lost symbolTeška literatura
2.    Izgubljeni simbol: gubljenje vremena

Dan Brown: Izgubljeni simbol (s engleskog preveo Petar Vujačić, V.B.Z., 2009)
Lost symbol pojavio se 15. rujna 2009. na tržištu, a mi smo čekali Interliber za hrvatski prijevod. Najbrže prodavana knjiga u povijesti (1 milijun otišao je u prvom danu!). Iako je naišla na neke dobronamjerne kritičare, nadglasali su je oni koji je nazivaju zaglupljujućom, pseudointelektualnom, klišeiziranom, bombastičnom, dosadnom, ukratko najgorom Brownovom knjigom do sada. Milijuni primjeraka već su prodani. Kakav li će tek biti film?

 

knjiga od ženaKnjiga od Kiklopa
3.    Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka: sveta vodica sladunjavosti 

Julijana Matanović: Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka (Mozaik knjiga, 2009)
Novi hit Julijane Matanović pojavio se na proljeće i obilježio sezonu 2009. godine i to kao najkontroverzniji naslov, budući da oduševljenje čitatelja nije ogrijalo srca književnih kritičara. Nagrada Kiklop za prozno djelo godine samo je potpirila vatru ispod upitnika koji stoji nad književnom vrijednosti ovog naslova. Iako je jedini od novijih hrvatskih naslova mogao doći u blizinu najčitanijih prevedenih knjiga (iako ni ovaj naslov ne ulazi među prvih 10). Premda je uz sebe imala takvog zagovornika kao što je Jergović, čini se ipak da su najrelevantnije kritike dali Jagna Pogačnik i Vladimir Arsenić. Inače je ova godina bila izuzetno uspješna za Mozaik knjigu: Polusan Ratka Cvetnića dobio je Gjalskog (iako mu dio medijske kritike nije bio naklonjen) i dobro se čita, a ove godine pojavio se i novi roman Mire Gavrana Jedini svjedok ljepote, koji ima širi krug čitatelja.

 

baba jagaJaje

4.    Baba Jaga je snijela jaje - na hrvatskom čelu

Dubravka Ugrešić: Baba Jaga je snijela jaje (Vuković & Runjić, 2008)

Prvi naslov Dubravke Ugrešić koji je nakon ratnih godina ponovno osvojio široku hrvatsku publiku. Pri tome je Ugrešićka to ostvarila bez podilaženja hrvatskoj javnosti (dapače, hrvatska vještica postala je konačno i nabijena književna figura, kao pravi odgovor na političko žigosanje iz devedesetih) i bez pada književne kvalitete. Ovaj roman izašao je na ljeto 2008. godine (međunarodni projekt Mitovi), ali je najveću čitanost u knjižnicama postigao tek idućeg ljeta (ulazak u uži izbor za Booker International Prize početkom godine obnovio je medijsku pozornost)! Ne treba zaboraviti da je ovaj roman izašao i u Beogradu (kod ugledne Geopetike) i dogurao do trećeg izdanja, uz hvalospjeve srpske kritike. Roman je preveden na njemački i engleski i recenziran u vodećim zapadnim magazinima.

 

kolibaKKK

5.    Koliba: katolička šund literatura

William P. Young: Koliba (s engleskog preveo Filip Krenus, Naklada Ljevak, 2008)
The Shack se pojavio na američkom tržištu u svibnju 2007. godine, ali je tek nakon godinu dana, uslijed žive usmene (elektronske) predaje, postao veliki hit, te dostigao milijunsku nakladu (sada je na 7 milijuna!). Kod nas je Koliba objavljena krajem 2008. i sljedeća godina bila je njezina: riječ je o romanu koji je dvostruko više čitan od najtraženije hrvatske proze! Knjiga je kritizirana i s teološke i književne strane, kao adolescentska literatura s plitkom metaforikom svetog Trojstva, recimo. Kod nas je Kolibu, uz još neke hitove, lijepo oprao Robert Perišić u Globusu, naslov teksta sve govori: Izdavači se bogate katoličkim šundom!

 

6.    Metastaze: ekranizacijsko omekšavanje BBB-ovskog srca

Alen Bović: Metastaze (Konzor, 2006)

Ginekolog Ivo Balenović apsolutno nije mogao predvidjeti da će do ljeta 2009. godine njegova knjiga iz 2006. objavljena pod pseudonimom (Alen Bović) narasti do velikog čitateljskog hita. Svrtanova kazališna predstava, a ponajviše film Branka Schmidta (nagrađen Velikom Zlatnom arenom za film), te afera oko Balenovićevog  novog, još uvijek neobjavljenog romana Ljudožder vegetarijanac, učinili su Metastaze, roman o zagrebačkim huliganima, najvećim hrvatskim knjižničnim hitom ove godine, uz dakako Tkanje života. Ova priča o uspjehu ima i svoj pravi početak, Balenović je do izdavača, nakon nekoliko neuspjelih pokušaja došao tek preko posredničke agencije! Ostaje glavno pitanje sviđa li se ovakva literatura BBB-ovcima ili ne, je li film omekšan za njihov gušt, odnosno kvari li im knjiga užitak samodopadnosti... Filmski kritičar Damir Radić ide još dalje, pa tvrdi da je Balenovićev roman snažniji i od FAK-ovskog navijanja!


7.    Tkanje života: Dan žena

Mirjana Krizmanić: Tkanje života (Profil International, 2009)
Knjiga godine po prodavanosti i fami! Dobili smo self-help priručnik koji bez problema mete s knjižničnih polica gomilu bezvrijednih naslova toga žanra američke provenijencije, prodaja je u 2009. godini dostigla 60.000 primjeraka, a u knjižnicama se jedino ovaj naslov na duže staze nosio s najvećim hitovima prijevodne literature, kao što su, uz ovdje spomenute još i: Anđelova igra, Dodir, Povratak, Pobjednik ostaje sam... Vjerojatno je prevagnuo neosporni ugled i angažiranost autorice, koja je trideset godina vodila Katedru za kliničku psihologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a ni sada se kao umirovljenica ne libi iskazati svoju kritiku grotesknih pojava u hrvatskoj politici i društvu. Gostovanje u Stankovićevoj emisiji Nedjeljom u 2 i nagrada Zagrepčanka godine, sve u istom danu - Danu žena, 8. ožujka, puno su doprinijeli tome: Stanković je naša Oprah, a 75% članova gradskih knjižnica su žene! Novi naslov Život s različitima već nas čeka na početku 2010. godine.

 

8.    Muzej nevinosti: Orhan Pamuk, knjižnični Kolos

Orhan Pamuk: Muzej nevinosti (preveli s turskog Ekrem Čaušević i Kerima Filan, Vuković & Runjić, 2009)
Novi veliki hit nobelovca Orhana Pamuka pojavio se 29. 8. 2008. godine u Turskoj i ubrzo su slijedili prijevodi na druge svjetske jezike, a posebnu reklamu romanu napravio je utjecajni magazin New Yorker objavljivanjem izvatka iz engleskog prijevoda. Uz rijetke disonantne komentare, Pamuk se definitivno afirmirao kao pisac svjetske književnosti. Širu čitanost ovoga puta sigurno je dobio ulaskom u intimnije teme, te opet provocirajući tursku javnost tematizirajući sada dvostruki seksualni moral u Istambulu sedamdesetih godina. Zahvaljujući našim turkolozima Orhana Pamuka čitamo u prijevodu s originala, a otkako je osvojio publiku s romanom Zovem se Crvena, Pamuk je neprikosnoveni Kolos hrvatskih knjižnica.

9.    Volga, Volga: ljudi i automobili

Miljenko Jergović: Volga, Volga (Naklada Ljevak, 2009)
Nakon Julijane Matanović, jedino su Jergović, Ratko Cvetnić, a pogotovo Ante Tomić svojim novim romanima privukli jednako velik interes kod šire publike i književne kritike. Kako je teško o Jergoviću napisati negativnu kritiku iskreno je pokazao Saša Ćirić iz beogradskog Betona i još jednom potvrdio Jergovićev status južnoslavenske književne veličine, uz sve dužne kritike o Jergovićevoj hiperproduktivnosti i medijskoj sveprisutnosti. Novi naslov upozorio je prvi put da s prijašnjim naslovima Buick Rivera (2002) i Freelander (2007) čini ciklus o ljudima i automobilima. Rušinovićev film Buick Riviera (Jergović je s redateljem podijelio Zlatnu arenu za scenarij!) s izvanrednim Slavkom Štimcem u glavnoj ulozi, udvostručio je potražnju ovih opsežnih novela o starim automobilima i usamljenim muškarcima.

10.    Žena kojoj sam čitao: kulturna pornografija!?

Bernhard Schlink: Žena kojoj sam čitao (prevela s njemačkog Renata Farkaš, Algoritam, 1998)
Na njemačkom se knjiga ovog profesora prava pojavila još 1995. godine pod nazivom Der Vorleser. Zahvaljujući filmu The Reader  Stephena Daldrya (oko kojeg je kritika ostala podijeljena, usprkos odličnoj glumi Kate Winslet) budi se novi, golemi interes za ovaj roman koji je na hrvatski preveden još 1998. godine, nakon što je 1997. osvojio američku publiku. Popularnost je dakako dostigla svoj prvi vrhunac kada je Oprah 1999. godine uvrstila roman u svoj Book club! Iako je u Njemačkoj roman prošao dobro i kod kritike, neki su ga nazvali kulturnom pornografijom zbog njegovog pojednostavljivanja povijesti. Algoritmovo izdanje u novom, filmskom ruhu doživjelo je 2009. godine još tri izdanja.
Uvećaj sadržaj
Vrati na zadano
Smanji sadržaj
Izmjeni kontrast
Podebljaj slova