Ovogodišnji program Tjedna istarskih knjižnica pod sloganom Ženi koja se igra okrenut je društvenoj i umjetničkoj poziciji žena i ukazuje na važnost osnaživanja žena, promociju društvene uloge žena i isticanje važnosti rodne ravnopravnosti. U okviru tog programa u Gradskoj knjižnici Umag u srijedu 25. 9. 2024. u 18:00 sati bit će predstavljena knjiga Neposlušne Kristine Peternai Andrić i Ivane Žužul. Dobrodošli!
Knjiga Neposlušne: književne prakse prikazivanja roda prilog je istraživanjima različitih načina književnih prezentacija identiteta, osobito rodnog. Primjeri koji se obrađuju u ovoj knjizi kreću u velikom vremenskom rasponu od tridesetih godina 19. stoljeća pa sve do devedesetih 20. stoljeća. Neudane, buntovne, transgresivne... Ženski književni likovi koje u svojoj knjizi analiziraju Peternai Andrić i Žužul na različite se načine, bilo pregovaranjem, subverzijom ili otvorenom pobunom, bore protiv čvrstih okvira rodnih regulacija i time ruše norme koje propisuje društvena zajednica.
Kristina Peternai Andrić (Osijek, 1974.), zaposlena je na mjestu redovite profesorice na Filozofskom fakultetu u Osijeku, gdje predaje kolegije vezane za književnu i kulturnu teoriju. Uže područje njezina interesa su suvremena književnoteorijska pitanja, teorije pripovijedanja, koncepcija identiteta u humanističkim znanostima. Objavila je tri znanstvene monografije: Učinci književnosti. Performativna koncepcija pripovjednog teksta (Zagreb, 2005.), Ime i identitet u književnoj teoriji (Zagreb, 2012.) i Pripovijedanje, identitet, invaliditet (Zagreb, 2019,). Piše znanstvene i stručne radove, esejistiku, književnu i kazališnu kritiku te prevodi s mađarskoga jezika. Živi u Osijeku.
Ivana Žužul redovita je profesorica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Autorica je znanstvene studije Tijelo bez kosti. Kako se zamišljao nacionalni identitet u tekstovima hrvatskih preporoditelja (2015) i suautorica četiriju osnovnoškolskih udžbenika za književnost. Priredila je, u suautorstvu s Ennijom Stipčevićem i Josipom Bratulićem, kritičko izdanje Pisni Atanazija Jurjevića (2011) te s Tvrtkom Vukovićem kritičko izdanje Bajki i basni Ivane Brlić Mažuranić (2011). Područja njezinog znanstvenog interesa najširem smislu su književna i kulturna teorija, a u užem: filologija, povijest hrvatske književnosti, uloga književnosti u tvorbi identiteta, teorije nacija, novi historizam, naratologija.