- Top liste
- 15. srpnja 2022.
VREMEPLOV: godina 2005. u knjigama
Godinu 2005. pamtimo po osnivanju Internetskiog portala za knjigu i kulturu čitanja Moderna vremena Info. U svom današnjem konceptu ovaj je portal pokrenut 21. ožujka 2005. godine, kao svojevrsni novi format u odnosu na raniji tiskani magazin Moderna vremena (1995.-1999.) i istoimeni e-zine (1998.-2005.). Zahvaljujući dnevnom obnavljanju sadržaja, portal Moderna vremena Info je do danas (uz portal Booksa.hr koji je pokrenut 2007. godine) najreferentnije mjesto ciljne skupine zainteresirane za knjigu i nakladništvo, za teme iz domene čitanja, ali i one koje se tiču proizvodnje knjiga i problematike knjižnog tržišta.
TOP 10 – Prozne knjige objavljene u Hrvatskoj 2005. godine
Per Olov Enquist:
POSJET KRALJEVA LIJEČNIKA
prevela sa švedskog Željka Černok
(Livläkarens besök, 1999)
Fraktura
Radnja ovog povijesnog romana odvija se na danskom kraljevskom dvoru krajem osamnaestog stoljeća, u vrijeme prosvijećenih apsolutističkih vladara i velikih promjena u svijesti ljudi. Na dansko prijestolje zasjeo je Christian VII., mladi šizofrenični kralj. Njegova nevjesta, samouvjerena Caroline Mathilde, duboko je nesretna svojom ulogom na dvoru prepunom spletki i intriga. Situacija se mijenja dolaskom njemačkog doktora, osobna kraljeva liječnika i savjetnika Johanna Friedricha Struenseea. Zadobivši povjerenje mladog kralja, on počinje provoditi reforme. Istodobno započinje i erotična ljubavna veza između njega i princeze Caroline Mathilde. No, reakcionarne snage koriste ljubav savjetnika i kraljice kako bi ih uklonili s dvora...
Ovaj Enquistov roman preveden je odmah na sve veće svjetske jezike, uz jednodušne hvalospjeve književne kritike. Švedski autor oduševio je čitatelje bogatom, kompleksnom psihologizacijom likova, kao i filozofskim propitivanjem razdoblja prosvjetiteljstva i ograničene moći „svjetlosti razuma“. Enquist istražuje granično područje između znanosti i mistike, uma i ludila.
Alan Hollinghurst:
LINIJA LJEPOTE
s engleskog preveo Marko Maras
(The line of beauty, 2004)
Profil International
Dvadesetgodišnji Nick Guest nakon studija na Oxfordu treba se posvetiti doktoratu o Henry Jamesu te nalazi stan u Londonu u potkrovlju obiteljske kuće najboljeg oksfordskog prijatelja Tobyja. Tobyjev otac Gerald Fedden je torijevac čija se politička karijera nalazi u usponu nakon pobjede konzervativaca pod vodstvom M. Thatcher. Nick se tako zatiče u svijetu engleske elite, politike i bogatih, konvencija i tabua kulture osamdesetih. Iako je Nick homoseksualac, prihvaćen je u krug Feddenovih s kojima dijeli kulturni i estetski kapital.
'Linija ljepote', britanskog pisca Alana Hollinghursta i po obimu i po kvaliteti, prozni je vrhunac tog autora. Oduševljeni kritičari i čitateljska publika pretvorii su ga u bestseler. BBC je uskoro po knjizi snimio i vrlo gledanu seriju, zaredali su se i prijevodi, a Hollinghurst je postao paradigma suvremenog gej pisca koji uspješno spaja homoseksualne teme i širi društveni kontekst.
Roman Simić:
U ŠTO SE ZALJUBLJUJEMO
Profil
U svojoj drugoj zbirci priča Roman Simić posvećuje se intimnim međuljudskim odnosima, pokazujući veliko pripovjedno umijeće. Čitatelju pažnju odmah privlači elegancija njegovog stila, a odmah zatim i suptilnost u prilaženju onom što je prešućeno i što ostaje u sjeni obiteljskih i ljubavnih odnosa. „Ova je prozna zbirka, tužna koliko su tužne sve one koje prodiru u samu bit ljudskih emocija…“ (Jagna Pogačnik, Jutarnji list)
Knjiga U što se zaljubljujemo dobitnica je nagrade Jutarnjeg lista za najbolju domaću proznu knjigu u 2005., a prevedena je na njemački, španjolski, slovenski, makedonski te objavljena i u Srbiji.
Ernesto Sábato
TUNEL
prijevod sa španjolskog Dinko Telećan
(El túnel, 1948)
Sysprint
„Tunel“ je uznemirujući, kafkijanski roman čiji pripovjedač je ubojica, Juan Pablo Castel sredovječni slikar. Odmah u uvodu priznaje da je ubio dvadeset i šestogodišnju djevojku Mariju Iribarne Hunter, nakon burne ljubavne veze, ali razlog ubojstva ostaje neodređen, odnosno dobiva gotovo metafizičke dimenzije. Castel smatra da je jedino Marija razumjela tajnu njegovog slikarstva, pa je želi u potpunosti posjedovati; manijakalna žudnja za Idealom toliko je snažna da postaje smrtonosna za njegovu ljubav.
Ernesto Sábato (1911. - 2011.), argentinski je književnik. Doktorirao je fiziku i kao redovni profesor teorijske fizike zaposlio se na sveučilištu u Buenos Airesu. Početkom četrdesetih godina napušta znanost, povlači se na osamljeni planinski ranč i posvećuje književnom radu. Napisao je tri romana ("Tunel" (1948.), "O junacima i grobovima" (1961.) i "Abadon, anđeo uništenja" (1974.)) i mnoštvo eseja. Sábato je politički angažiran pisac koji je u svojim romanima kritizirao vojnu diktaturu u Argentini te ga stoga nazivaju "anti-Borgesom" jer se Borges opirao politizaciji književnosti. Svojim temama blizak je egzistencijalističkoj filozofiji; upravo je Albert Camus upozorio širu književnu javnost na Sábatovo djelo.
Stanko Andrić:
SIMURG
Durieux
"Simurg" je izrazito lirska, autobiografski intonirana intimna reminiscencija na slavonske ravnice. S odrastanjem pripovjedač otkriva panonski zavičaj kao pejzaž natopljen poviješću, doslovno kao "civilizaciju" koja seže beskonačno duboko u vrijeme: prvo ono povijesno uključujući i ono pretpovijesno, prenošeno samo nesvjesnom i mitskom predajom. U toj dalekoj dubini pisac nalazi mitsku pticu Simurga, metaforu spoznaje. „Simurg“ je jedna od najljepših hrvatskih knjiga s panonskim motivima, pisana vrhunskim stilom. Andrić je mnogo šire koncipirao ovo svoje djelo, ali je od planiranih trideset napisao devet poglavlja i, kako se čini, napustio književno stvaralaštvo. „Simurg“ je preveden na njemački i mađarski jezik.
Bruno Schulz:
DUĆANI CIMETNE BOJE
s poljskog preveo Dalibor Blažina
(Sklepy cynamonowe, 1933.)
Litteris
Zbirka poetski intoniranih pripovjedaka u kojima autor evocira svoje djetinjstvo u nekadašnjoj Galiciji. Sugestivnim pjesničkim slikama, često se približujući groteski i fantazmagoriji, on dočarava atmosferu malog provincijskog mjesta i relativno zatvorene židovske obitelji u čijem je središtu lik oca. Otac, inače trgovac suknom, mitska je figura ovih priča: ludi istraživač i svjetotvorac. Nasuprot njemu sasvim drugačije osjećaje izaziva dominantna i zavodljiva služavka Adela…
Ove priče i danas oduševljavaju književnu publiku zahvaljujući njihovoj bogatoj i duhovitoj jezičnoj inventivnosti, te nepredvidivim uzletima mitološke, ali i erotske imaginacije. Iako se u jugoslavenskoj periodici prijevodi Schulzovih tekstova pojavljuju još od početka šezdesetih godina, ovo izdanje je prvi cjeloviti prijevod „Dućana“ na hrvatski jezik.
Krešimir Pintarić:
LJUBAV JE SVE
Profil
Pintarićev roman „Ljubav je sve“ jedan je od vrhunaca novog intimizma u hrvatskoj prozi (i poeziji), vala koji izbjegava „stvarnosne“, povijesne i ratne teme. Riječ je o sedamnaest prizora ispisanih jednostavnim stilom, s mnogo duhovitih dijaloga i samoironije. Minimalistički, a istovremeno fluidno, bez dramatizacije, Pintarić gotovo esejistički opisuje svakodnevicu mladog ljubavnog para.
Tahar Ben Jelloun
SVETA NOĆ
prevela s francuskog Zorka Šušnjar Bouchekif
(La nuit sacree, 1987.)
Biakova
Biakova, nakladnička kuća skromnih izdanja, pokreće 2005. godine ediciju Strani pisci s dva romana Tahara Bena Jellouna „Dijete od pijeska“ i „Sveta noć“. U romanu „Dijete od pijeska“, Zahra je kći čovjeka koji je, zbog sramote što nema muškog nasljednika, odlučio da je odgoji kao sina, pa joj i daje ime Ahmed. U „Svetoj noći“, Ahmed/Zahra pod stare dan piše svoju autobiografiju, fokusirajući se prije svega na svoje intimne traume, spolno sazrijevanje i društveni status. Složeni muško-ženski odnosi u romanu ocrtani su na pozadini strogog islamskog kodificiranja spolnih uloga. Ben Jellounov stil karakterizira bogata figurativnost, pjesnička nadahnutost i erotičnost.
Saša Ilić:
BERLINSKO OKNO
Devedeset stupnjeva (Zagreb); Fabrika knjiga (Beograd)
Roman „Berlinsko okno“ počinje citatom jednog od najvažnijih etičara u povijesti filozofije Emmanuela Levinasa: "prošlost drugog i, unekoliko, istorija čovečanstva u kojoj ja nikada nisam sudelovao, kojoj nikad nisam prisustvovao, jeste moja prošlost". Junaci ovog romana susreću se i bore s vrtlozima povijesti, nošeni pitanjima odgovornosti i pravednosti. Glavni junak luta Berlinom, tragajući za mornaričkim oficirom Jankom Baltićem, "koji se 1992. izgubio sa broda DBM 141, putujući od Visa do Splita feribotom a potom ko zna kud", i usput, poslovno snima i zapisuje razgovore s emigrantima iz bivše Jugoslavije. Razgovori s emigrantima često započinju u berlinskom metrou, čime se simbolika skrivene povezanosti osobnih i obiteljskih sudbina dodatno naglašava.
Roman „Berlinsko okno“ dobio je stipendiju fonda Borislav Pekić. Srpska i hrvatska književna kritika pisala je vrlo pohvalno o romanu, ušao je u uži izbor za NIN-ovu nagradu. Jedan od najvažnijih srpskih književnih povjesničara i komparatista Tihomir Brajović istakao je važnost ovog romana na sljedeći način: „Naslućujući da je naše vreme, izgleda, iz pustošnog egocentrizma i moralne amnezije kadro da se izbavi tek katarzičnim prepoznavanjem greške u civilizacijskoj matrici, ova čitalačkog izazova i te kako vredna i možda (nad)generacijski signifikativna knjiga u isti mah i istim završnim gestom overava onaj levinasovski moto, prizivajući tako najzad, uz nadvladavanje zanatskih i drugih šumova, i jedan novi-stari humanizam, čija nasušnost predugo već lebdi u proređenom vazduhu savremenosti.“
Zoran Ferić:
DJECA PATRASA
EPH
Roman o četrdesetčetverogodišnjem srednjoškolskom zagrebačkom profesoru koji dospijeva u krizu srednjih godina, a pomalo počinje osjećati i prezasićenost svojim jedanaestogodišnjim brakom. Zaljubljuje se u sedamnaestogodišnju učenicu, te se s njom upušta u vezu. Istodobno, njegova supruga želi dijete… Doveden pred odluku, on mora ili raskinuti sa svojim dosadašnjim životom, te se uputiti posve novim putem ili iznaći drugo rješenje.
"'Djeca Patrasa' jedan su od najljepših ljubavnih romana koje smo čitali u posljednje vrijeme. Iako je riječ o „zabranjenoj ljubavi” profesora i bolesne učenice, komisije za ćudoređe mogu ostati mirne jer je sve što se među njima događa, a događa se ljubav, više nego literarno utemeljeno“, napisala je Jagna Pogačnik u Jutarnjem listu.